Jedan način prehrane nije idealan za svakog pojedinca, a to potvrđuju i brojne znanstvene studije. Personalizirana prehrana to prepoznaje – o genetskoj predispoziciji, stanju crijevnog mikrobioma i drugim metaboličkim podacima ovisi kako će neko tijelo reagirati na unos hrane u organizam.
Zagovornici personalizirane prehrane vjeruju da je individualni pristup idealan jer nudi mogućnost da se ciljaju specifične potrebe određenog pojedinca. Prilagođavanjem prehrambenih planova određenoj osobi može se pomoći u sprječavanju razvoja nekih kroničnih bolesti ili ublažavanju njenih postojećih zdravstvenih tegoba. Uz to, personalizirani plan prehrane može pomoći u optimiziranju sportskih performansa.
Nutrigenetika
Nutrigenetika je znanstvena disciplina koja proučava odnos između gena i prehrane te kako genske razlike utječu na način kako naše tijelo koristi hranjive tvari koje unosimo u organizam hranom. Poznato je da svaki pojedinac ima jedinstveni genski profil, zbog čega različito reagiramo na određene nutrijente.
Nutrigenetski test je DNK test – on koristi uzorak sline i u laboratoriju analizira specifične gene i genske varijante koje utječu na različite aspekte zdravlja i prehrane. Glavni mu je cilj pomoći osobi da prilagodi prehranu svojem genskom profilu, kako bi se spriječio razvoj bolesti poput pretilosti, dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, intolerancije na hranu i sličnih zdravstvenih tegoba.
Na temelju rezultata testova planira se prehrana prilagođena individualnim genskim potrebama pojedinca, a koja jamči optimalno zdravlje.
Ravnoteža crijevnog mikrobioma
Da bismo bili zdravi, važno je održavati i ravnotežu crijevnog mikrobioma. Milijuni bakterija koji se nalaze u našim crijevima igraju važnu ulogu, a o njima ovisi imunitet, hormonska ravnoteža, čak i mentalno stanje osobe.
Neka istraživanja pokazala su da se čak 90 posto svih bolesti može povezati s neravnotežom crijevnog mikrobioma. Glavni neprijatelji zdravog crijevnog mikrobioma su izloženost stresu i nepravilna prehrana, a na smanjenje dobrih bakterija u tijelu utjecat će i uzimanje nekih lijekova.
Svaka osoba ima jedinstven mikrobiom – on se razvija od rođenja i ovisi o svemu, od gena i prehrane do okoliša u kojemu živimo. Ne čudi stoga što se njegovim testiranjem može vidjeti stvarna slika organizma te stvoriti personalizirani plan prehrane koji će imati maksimalni učinak na zdravlje određene osobe.
Prehrana po različitim tipovima tijela
Prehrana se može prilagoditi i različitim tipovima tijela. Znanost ističe kako postoje tri osnovna tipa: ektomorf, endomorf i mezomorf.
Ektomorfe ćete prepoznati po vitkoj građi i izduženom tijelu – oni često mogu biti i pothranjeni. Imaju brz metabolizam i teško im je povećati tjelesnu i mišićnu masu. Upravo zato njihova se prehrana mora fokusirati na poveći unos kalorija – a posebice bjelančevina i zdravih masnoća, kako bi optimizirali svoje performanse.
Endomorf ima mekšu i zaobljeniju tjelesnu građu i veći postotak tjelesne masti – oni se lakše udebljaju od drugih tipova pa im treba jelovnik sastavljen od cjelovitih namirnica koji će odgovarati njihovim specifičnim ciljevima.
Mezomorfi su sretnici. Imaju prirodnu atletsku i mišićavu građu, lako održavaju nizak postotak tjelesne masti i zdravu tjelesnu masu.
Umjetna inteligencija i personalizirana prehrana
Stvaranje individualnih prehrambenih planova za velik broj ljudi nekoć se smatralo totalnom utopijom. No zahvaljujući razvoju umjetne inteligencije, koja može analizirati veliku količinu podataka u relativno kratkom vremenu, čini razvoj personaliziranih planova prehrane realnom mogućnošću i našom izglednom budućnošću.
