Rast i razvoj djeteta dinamičan je proces koji ovisi o brojnim čimbenicima – od genetskih predispozicija i hrane koju mališan konzumira do fizičke aktivnosti kojom se bavi tijekom dana.
Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da se djeca barem jedan sat dnevno bave nekom tjelesnom aktivnosti – to može biti sve, od neke sportske aktivnosti do zabavne igre rekreativnog karaktera poput gumi-gumija, školice i slično.
Djeca koja se nedovoljno kreću imaju više kilograma od prosjeka, ali i nepravilno držanje tijela, spuštena stopala te jezično-govorne poteškoće u svakodnevnim interakcijama s učiteljima i vršnjacima.
Pretilost je velik problem
Istraživanjem Europske inicijative za praćenje debljine u djece, koje se provodilo u razdoblju od 2018. do 2020. godine, uočen je zabrinjavajući udio djece s prekomjernom tjelesnom masom. Brojevi su pokazali da svako treće dijete u europskoj regiji ima prekomjernu tjelesnu masu.
Pretilost nije samo zdravstveni problem djece – istraživanja su pokazala da ona utječe i na njihove društvene vještine. Točnije, pokazalo se da djeca koja su pretila u dobi od četiri do pet godina poslije u djetinjstvu imaju problema u društvenim interakcijama sa svojim vršnjacima, ali i da su češće žrtve vršnjačkog nasilja.
Djeca rastu dok spavaju
Za fizički i psihički razvoj djeteta važan je i odmor, a osobito kvalitetan i neisprekidan san. Spavanje dječjem organizmu daje priliku da napuni i obnovi rezerve energije. Manjak sna ili poteškoće sa spavanjem, pak, negativno djeluju na cjelokupni razvoj i prilagodbu – djetetu slabi imunitet, a utječe i na njegovo raspoloženje i ponašanje, a može ometati i djetetov uspjeh u školi.
Medicinski stručnjaci ističu da novorođenčad spava i do 16 sati dnevno, djeca do dvije godine života u snu provedu 11 - 14 sati, a predškolska djeca spavaju od 10 do 13 sati dnevno. Kada krenu u školu, trajanje noćnog odmora smanjuje se na 9 - 11 sati za djecu između šeste i 13. godine života, dok tinejdžeri u prosjeku spavaju od 8 do 10 sati dnevno. Odstupanje od ovih brojeva jedan do maksimalno dva sata posve je normalno.
Istraživanja su pokazala da se hormon rasta najviše luči kada djeca spavaju – i to u periodu od 21 do 24 sata. Stoga nije samo važno koliko djeca spavaju, nego i kada idu na noćni počinak.
Bez uzbuđenja u večernjim satima
Da bi se dijete odgovarajuće odmorilo, važno je ustaliti njegovu večernju rutinu – ona će ovisiti o dobi djeteta i njegovim specifičnim potrebama, a može uključivati sve, od večernje kupke i čitanja priča do lagane igre.
U večernjim satima preporučuje se izbjegavanje pretjeranih uzbuđenja jer bi to također moglo ometati normalan san djeteta. Pripazite da se previše ne zaigraju tijekom večernje rutine. Isključite televizore, mobitele i tablete pola sata - sat vremena prije odlaska na počinak. Prigušite svjetla i posvetite se opuštanju.
Djeca će imati uravnoteženiji san ako na spavanje idu svakoga dana u isto vrijeme, pokazala su istraživanja. Konzistentna večernja rutina djetetu će pomoći da lakše i brže zaspi te da se rjeđe budi tijekom noći.
Preporučuje se da zadnji obrok u danu mališana bude lagan i, ako je moguće, oko sat vremena prije odlaska na spavanje kako ne bi ometao njegovu probavu i san.
