Hrana kao prijatelj

Kako zaustaviti emocionalno prejedanje?

Hrana je ljudska biološka potreba, ali mnogima ona predstavlja i pomoćno sredstvo za nošenje sa stresom, lošim vijestima i raznim drugim neugodnostima. Kada konzumacija hrane prijeđe u prejedanje, nastaju pravi problemi.

Mnogi su ljudi emocionalno povezani s hranom. Ne jedu samo da bi utažili glad i tijelo nahranili prijeko važnim nutrijentima, nego to čine kako bi se osjećali bolje. Jedu kada su tužni jer žele se oraspoložiti, no posežu za hranom i kada su sretni zato što žele sebe nagraditi.

Pojačana konzumacija hrane uobičajena je i kada su na poslu pod stresom, imaju financijske brige, strahuju zbog bolesti drage osobe te imaju probleme u međuljudskim odnosima.

Emocionalno jedenje nije ni rijetka ni čudna pojava. Naprotiv, riječ je o automatskoj radnji koje mnogi nisu ni svjesni. Problem nastaje jer većina u takvim trenucima poseže za hranom s visokim udjelom soli, šećera i nezdravih masnoća, a to je hrana koja nema visok faktor zasićenja te dovodi do prejedanja.

Osvijestiti problem i otkriti uzroke

Prvi korak u rješavanju ovog problema je priznanje da imate problem. Razmislite o svojim osobnim okidačima koji vas tjeraju da jedete čak i kada fizički niste gladni. Postoje li određena mjesta, osobe i situacije koje vas tjeraju da si ugodite hranom? Jedete li možda zato što vam je dosadno?

Vodite dnevnik prehrane i vlastitih emocija. Zapisujte u bilježnicu što jedete tijekom dana i kako se osjećate u tom trenutku, ali i nakon konzumacije hrane. Jeste li možda vidjeli neku osobu koja vas je svojom pojavom ili nekim činom potaknula da jedete?

Nakon što neko vrijeme budete vodili ovakav dnevnik, počet ćete primjećivati svoj obrazac ponašanja i detektirati što je ono što vas potiče da posegnete za hranom, čak i onda kada niste objektivno gladni.

Pronađite zdravu alternativu

Otkrili ste svoje emocionalne okidače za prejedanje? Čestitamo! Sad je trenutak da pronađete zdraviji način kako možete „nahraniti" svoje osjećaje.

Kada je vaš okidač usamljenost, okružite se ljudima koje volite i koji vas razumiju. Nazovite prijatelja ili člana obitelji s kojim uvijek vodite lijepe razgovore ili se poigrajte s kućnim ljubimcem.

Ako vas anksioznost potiče na prejedanje, potrošite tu negativnu energiju baveći se omiljenim hobijem ili, ako možete, nekom fizičkom aktivnosti. Plešite u sobi uz omiljenu pjesmu, prošećite najdražim gradskim parkom ili vozite bicikl u prirodi.

Kada ste umorni, pripremite si vruću kupku ili šalicu omiljenog čaja. Zamotajte se u mekanu deku i opustite se uz svjetlost svijeća i najdražeg glazbenog izvođača.

U slučaju da jedete jer vam je dosadno, pogledajte dobar film, čitajte knjigu, upišite se na tečaj gitare, naučite heklati ili zaposlite nemirne prste na bilo koji nov i vama zanimljiv način.

Ako jedete kada ste sretni i želite nagradu – nađite je podalje od hladnjaka. Povrh svega, nemojte se sramiti i potražiti stručnu psihološku pomoć za svoje probleme.

Izgradite korisne navike

Osobe koje su fizički zdrave, naspavane i opuštene lakše se nose s izazovima koje život stavlja pred njih. Ako ste, pak, iscrpljeni i preopterećeni, čak i najmanji problem ima potencijal da vas izbaci iz takta i odvede ravno pred neotvorenu vrećicu čipsa.

Usvojite zdrave navike

  • Nemojte kupovati procesirane grickalice, nego si unaprijed pripremite obroke (plan prehrane) koje ćete jesti tijekom tjedna.
  • Jedite obroke podalje od ekrana mobitela i televizora.
  • Redovito se bavite nekom fizičkom aktivnošću.
  • Idite rano u krevet i spavajte barem osam sati svaku noć.
  • Odvojite vrijeme za opuštanje i punjenje baterija.
  • Nemojte podcijeniti važnost bliskih odnosa s drugim ljudima.
  • Okružite se osobama koje misle pozitivno!

Pročitajte još članaka

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više