Balans, a ne ekstremi

Kako živjeti aktivno i zdravo?

Jedite cjelovite i sezonski uzgojene namirnice, redovito se krećite i provodite puno vremena u prirodi. Tri su to glavna načela uravnoteženog i zdravog načina života koje slijede najzdraviji i najdugovječniji ljudi na Zemlji.

Ne morate biti savršeni u svakom području svoga života da biste bili aktivni i zdravi. Umjesto prihvaćanja ekstremnih navika vježbanja, kompliciranih savjeta za prehranu i trikova za produktivnost, posudite pokoju tajnu sretnog i zdravog života od najdugovječnijih ljudi na svijetu.

Japanski otok Okinawa, grčki otok Ikarija, talijanski otok Sardinija, poluotok Nicoya u Kostarici i kalifornijski grad Loma Linda nazvani su plavim zonama, a imaju najveći postotak osoba starijih od 100 godina. Ne samo da ljudi na ovim mjestima žive dugo nego je i njihov život uglavnom lišen kroničnih bolesti modernog svijeta – od pretilosti do kardiovaskularnih bolesti.

Jedite cjelovite namirnice 

Najzdraviji i najdugovječniji ljudi u plavim zonama jedu lokalno uzgojenu i sezonsku hranu. Većinu njihove prehrane čine  cjenovno prihvatljivije namirnice poput voća, povrća, mahunarki, žitarica i orašastih plodova. Jednom do dvaput tjedno konzumiraju nemasno meso, plavu ribu i mliječne proizvode.

Ne odriču se ni slatke hrane – jedu je povremeno, a prednost daju slasticama napravljenim od cjelovitih namirnica. Umjereno uživaju i u crnom vinu, koje obiluje antioksidantima. S druge strane, u njihovoj prehrani nema mjesta za industrijski procesirane namirnice, gazirana pića i slične nezdrave proizvode prepune dodatnih soli, šećera i trans-masti.

Važno je istaknuti da se najzdraviji ljudi u plavim zonama ne prejedaju. Obično prestanu jesti kada su otprilike 80 posto siti. Također, ne jedu kasno navečer.

Redovito se krećite

Ljudi u plavim zonama imaju aktivan stil života, što uključuje redovitu tjelesnu aktivnost. To ne znači da odlaze u teretanu ili na pilates. Oni ne žive sjedilačkim načinom života, oni su u stalnom pokretu. Žive na brdovitim područjima i naviknuti su na penjanje i duge šetnje kako bi došli do susjeda. Velik dio njih bavi se obrađivanjem polja i vrta – riječ je o korisnoj, ali i zahtjevnoj aktivnosti koja ih opskrbljuje nutritivnom hranom, ali ih i drži u top formi.

Smanjite stres

Ljudi u plavim zonama žive usporenim tempom. Oni ne sjede ispred zaslona računala. Naprotiv, okruženi su prirodom i u njoj provode mnogo vremena. Nisu izloženi konstantnom stresu i ne smatraju da moraju biti produktivniji, bogatiji i uspješniji. Ne uspoređuju se s drugima na društvenim mrežama. Naprotiv, zadovoljni su onime što imaju, a ono što imaju rado dijele s drugima. 

Također, ne libe se napraviti pauzu kada su umorni. Mnogi od njih će zadrijemati usred dana u trajanju od sat ili dva vremena kako bi povratili snagu. Kvalitetan san im je iznimno važan i ne uskraćuju si ga. 

Pronađite svrhu

Istraživanje Dana Buettnera koji je prvi predstavio koncept plavih zona pokazalo je da su stanovnici plavih zona pronašli svoju svrhu i smisao života. Imaju razloga za buđenje i neku rutinu koja im donosi zadovoljstvo.

Istraživanja su pokazala da je pripadnost zajednici važan faktor za njihovu dugovječnost. Obitelj im je na prvome mjestu, žive u blizini članova obitelji i s njima dijele dobre i loše stvari. Uz to su iznimno društveni i vole se družiti s prijateljima.

Istraživač i putopisac Dan Buettner otkrio je da je ta društvena komponenta iznimno važna za njihovu dugovječnost i dobro mentalno zdravlje.

Pročitajte još članaka

Ova internet stranica koristi kolačiće (tzv. cookies) za pružanje boljeg korisničkog iskustva i funkcionalnosti. Saznaj više