Ovisno o našim reakcijama, razlikujemo tri vrste stresa: fiziološki stres kao reakciju na stvarne prijetnje iz okoline – primjerice na infekciju i operaciju, sociološki stres koji nastaje uslijed ekonomske krize, rata i sličnih situacija velikog društvenog značaja te psihološki stres koji ovisi o procjeni pojedinca u određenoj situaciji. On može biti izazvan narušenim odnosima u braku i obitelji, nepovoljnom zdravstvenom situacijom voljene osobe, izazovnim poslovnim zadatkom i sličnim scenarijima.
Pojačajte fizičku aktivnost
Fizička aktivnost jedan je od najboljih i najprirodnijih načina za otpuštanje stresa. Na raspolaganju vam je sve, od lagane šetnje nakon napornog dana na poslu ili intenzivnog treninga snage u teretani do sudjelovanja u nekom grupnom sportu uz omiljeno društvo.
Redovita fizička aktivnost jača i tijelo i duh. Tijekom vježbanja tijelo proizvodi endorfine, takozvane hormone sreće, koji smanjuju napetost i poboljšavaju raspoloženje. Napetost će još brže popustiti ako se bavite fizičkom aktivnošću na otvorenome – u prirodi. Umor nakon fizičke aktivnosti, pak, pomaže nam i da lakše zaspimo te kvalitetnije spavamo.
Kvalitetno se naspavajte
Kvalitetan i neisprekidan san djeluje regenerativno na ljudski organizam – tijekom noći tijelo se oporavlja i opušta. S druge strane, ako spavamo manje od sedam sati ili se često budimo tijekom noći, suočit ćemo se s negativnim posljedicama. Manjak sna otežava proces razmišljanja i zaključivanja, što može dodatno pojačati stres, a pogotovo ako tijekom dana obavljamo važne poslove. Kad malo spavamo, iscrpljeni smo, razdražljivi i ne možemo se koncentrirati na ono što nas okružuje. S vremenom dolazi i do pada imuniteta, zbog čega postajemo izloženiji bolestima.
Zdravo se hranite
Uravnotežena prehrana nužna je za fizičko zdravlje pojedinca, ali i njegovu mentalnu snagu. Ako ste pod stresom, pojačajte unos vitamina C koji će blagotvorno djelovati na vaš imunitet. U prehranu uključite i više namirnica bogatih magnezijem jer ovaj mineral učinkovito djeluje protiv umora i bolova u tijelu. Ne zaboravite hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama poput plave ribe koja poboljšava raspoloženje te ima protuupalno djelovanje.
Iz prehrane izbacite kofeinske napitke jer oni opterećuju organizam i potiču lučenje kortizola, tzv. hormona stresa. S druge strane, prednost dajte napitcima od kamilice, valerijane i sličnih biljaka koje dubinski opuštaju organizam.
Duboko dišite
Kada smo pod stresom, dišemo plitko, a to dodatno produžuje osjećaj tjeskobe. Umjesto toga, treba zastati, fokusirati se na sebe i svoj dah te disati iz dijafragme. Dijafragma je mišić između prsnog koša i trbuha koji se spušta kada duboko udahnemo i tako otvori više prostora u prsnoj šupljini za protok zraka, odnosno kisika. Duboko disanje usporava otkucaje srca i snižava krvni tlak, smiruje živčani sustav, smanjuje stres i anksioznost te poboljšava osjećaj ugode u tijelu.
Razgovarajte sa stručnjakom
Anksioznost se definira kao osjećaj nelagode, napetosti i zabrinutosti, čak i iracionalnog straha ili panike, a do kojeg dolazi zbog određenih zdravstvenih problema, traumatičnih događaja iz prošlosti, velike izloženosti stresu, ali i genetskih predispozicija. Osim psihičke manifestacije, anksioznost se manifestira i fizički, a obično je popraćena ubrzanim lupanjem srca i disanja, pojačanim znojenjem, suhim ustima, stezanjem u predjelu prsa i slično.
Anksioznost se najčešće liječi na dva načina: psihoterapijom i medikamentnim liječenjem. Ako je okidač anksioznosti prevelika izloženost stresu, na organizam će blagotvorno djelovati gore navedene aktivnosti.
