Keto dijeta
Ketogena ili keto dijeta način je prehrane koji se temelji na visokom unosu masti, umjerenom unosu proteina i niskom unosu ugljikohidrata – do 50 grama ugljikohidrata dnevno. Ova prehrana prednost daje namirnicama poput mesa, ribe, jaja, kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda, kao što su maslac i sir, orašastih plodova i sjemenki. S druge strane, ograničava se unos svježeg povrća i voća, žitarica te proizvoda na bazi brašna, poput kruha i tjestenine.
Glavni je cilj dovesti tijelo u stanje ketoze kada tijelo, umjesto da se oslanja na šećer iz ugljikohidrata za proizvodnju energije, proizvodi „gorivo" u obliku ketona iz masnoća uskladištenih u organizmu.
Ugljikohidrati su nužan izvor energije za sve ljude, a pogotovo sportaše. Ipak, neki su profesionalni sportaši javno priznali da im je keto dijeta pomogla u ostvarenju zacrtanih ciljeva unatoč dramatičnoj eliminaciji ugljikohidrata iz prehrane. Uz keto dijetu su povećali energiju i sportske rezultate, smanjili udio masti u organizmu i upalne procese u tijelu.
Veganska prehrana
Veganska prehrana zasniva se isključivo na namirnicama biljnog podrijetla. Isključena je konzumacija mesa, ribe, jaja i mlijeka, čak i meda – proizvodi životinjskog podrijetla se ne konzumiraju iz etičkih razloga, a općenito se izbjegavaju svi oblici iskorištavanja i okrutnosti prema životinjama.
U prehrani se prednost daje svježem povrću i voću, mahunarkama, cjelovitim žitaricama, orašastom voću i sjemenkama. Vegani konzumiraju i alternative za meso, mlijeko i jaja koje su napravljene od sastojaka biljnog podrijetla.
Mnogi vrhunski sportaši slijede ovaj način prehrane, a pogotovo nakon što je 2019. godine izašao dokumentarni film „The Game Changers". U njemu UFC borac James Wilks traži najbolji način kako bi hranom ubrzao svoj oporavak od ozlijede te pritom otkriva cijeli svijet elitnih veganskih sportaša koji postižu vrhunske rezultate ovim načinom prehrane.
Mediteranski način prehrane
Mediteranska prehrana tip je prehrane kakav se viđa na Mediteranu – posebice u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, pa i na hrvatskoj obali. Često se naziva zdravom prehranom jer su studije pokazale da blagonaklono djeluje na ljudski organizam.
Studija o sedam zemalja iz 1990. godine pokazala je da stanovnici Mediterana unose znatne količine masnoća, ali su otporniji na kardiovaskularne bolesti od ostatka zapadnog svijeta. Razlog za to pronađen je u ravnoteži konzumiranih namirnica.
Mediteranski način prehrane temelji se na svježim i sezonskim namirnicama biljnog podrijetla koje se obogaćuju maslinovim uljem, orašastim plodovima i sjemenkama kao osnovnim izvorom masnoće. Ova prehrana prednost daje ribi i morskim plodovima, a u manjoj mjeri mesu. Jedu se i manje količine sira i ostalih mliječnih proizvoda, a kada se netko zaželi slatkog zalogaja, prvo poseže za svježim voćem, a ne za procesiranim slatkišima.
Izbjegavanje industrijski obrađenih namirnica i uživanje u cjelovitim sastojcima ključ je uspješnosti ovog načina prehrane, ali i razlog zbog kojeg vrhunski sportaši najčešće imaju upravo mediteransku prehranu.
Istraživanja su pokazala da uz aktivan način života, kakav profesionalni sportaši vode, najbolje pristaje nutritivno uravnotežena mediteranska prehrana bogata proteinima, omega-3 masnim kiselinama, ali i ugljikohidratima.
